Mentalno zdravlje je važan aspekt cjelokupnog zdravlja i dobrobiti, posebno za mlade ljude. Svjetska zdravstvena organizacija opisuje mentalno zdravlje kao stanje blagostanja u kojem osoba ostvaruje svoje sposobnosti, može se suočiti s normalnim životnim stresom, može produktivno raditi i sposobna je doprinositi svojoj zajednici (WHO, 2004). Budući da već više od dvije godine živimo uz pandemiju COVID-19, ista je uvelike utjecala u svim aspektima na naš život, a posebice na naše mentalno zdravlje (Vukušić Rukavina, 2022). Posljedice pandemije na mentalno zdravlje tek se naziru, a stručnjaci za mentalno zdravlje predviđaju da nas tek očejuhe “nova” pandemija nakon pandemije COVID-19 – pandemija mentalnih bolesti (Clifton, 2021). Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, posljedice pandemije COVID-19 na mentalno zdravlje već su sada očite u različitim oblicima: od stresa uzrokovanog rizikom od infekcije, karantenom ili samoizolacijom do traumatskih iskustava uzrokovanih iznenadnim gubicima života mnogih ljudi na globalnoj razini. Navedeni stresori do danas su rezultirali povećanim incidencijama stresa i anksioznosti pa se, s produljenjem pandemije, može očekivati daljnji porast osamljenosti, depresije, uporabe psihoaktivnih supstancija te suicidalnoga ponašanja. Rizičku skupinu za pojavu mentalnih poremećaja predstavljaju upravo osobe u doba adolescencije, čija je pojavnost sve veća. Adolescencija i mlada odrasla dob mogu biti vrijeme značajnih promjena i prijelaza, što može biti stresno i izazovno. Mnogi mladi ljudi mogu imati problema s mentalnim zdravljem kao što su tjeskoba, depresija ili zlouporaba psihoaktivnih supstanci. Za mlade je važno da imaju pristup resursima i podršci za mentalno zdravlje kako bi održali svoje mentalno zdravlje i dobrobit. Glavne su smjernice za prepoznavanje rizičnih faktora, rani probir oboljelih (eng. screening) te uključivanje u skrb roditelja, zdravstvenog osoblja, nastavnika, i sve dostupne resurse koji su u kontaktu s djecom i adolescentima. S obzirom na sve veću pojavnost mentalnih poremećaja u toj dobi, važna je edukacija roditelja i djece. Sprječavanje diskriminacije i stigme treba biti sveobuhvatni dio potpornog procesa za sve osobe s problemima mentalnog zdravlja, a osobito za djecu i mlade. Specifične mjere za tu populaciju uključuju informiranje o sve većoj proširenosti tih zdravstvenih problema, omogućavanje otvorenih dijaloga, kontrolu medija i sprječavanje obilježenosti (Vukušić Rukavina, 2022).
Mnogo je čimbenika koji mogu pridonijeti problemima mentalnog zdravlja kod mladih ljudi. To može uključivati akademske, društvene i obiteljske pritiske, kao i negativne životne događaje poput traume ili gubitka. Za mlade je važno imati odnose podrške i pristup resursima za mentalno zdravlje kada je to potrebno.
Mnogo je načina na koje mladi mogu brinuti o svom mentalnom zdravlju. Neke strategije uključuju:
Dovoljno sna: Adekvatan san važan je za fizičko i mentalno zdravlje.
Zdrava prehrana: Uravnotežena prehrana može pomoći u održavanju fizičkog i mentalnog zdravlja.
Redovito vježbanje: Vježbanje može pomoći u smanjenju stresa i poboljšati raspoloženje.
Povezivanje s drugima: Odnosi podrške s prijateljima i obitelji mogu biti korisni za mentalno zdravlje.
Traženje pomoći kada je potrebna: važno je potražiti pomoć stručnjaka za mentalno zdravlje ako se borite s problemima mentalnog zdravlja.
Ako ste mlada osoba i zabrinuti ste za svoje mentalno zdravlje, važno je potražiti pomoć. Možete razgovarati s odraslom osobom kojoj vjerujete, kao što je roditelj ili učitelj, ili se možete obratiti stručnjaku za mentalno zdravlje za podršku.
