Mentalno zdravlje žena važna je tema koja ne utječe samo na žene, već i na njihove obitelji, zajednice i društvo. Žene se suočavaju s mnogim izazovima i rizicima koji mogu utjecati na njihovo mentalno zdravlje, kao što su rodno uvjetovano nasilje, siromaštvo, diskriminacija, odgovornosti skrbi, hormonalne promjene i društvena izolacija. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), mentalno zdravlje je “stanje blagostanja u kojem svaki pojedinac ostvaruje svoj vlastiti potencijal, može se nositi s normalnim životnim stresovima, može raditi produktivno i plodonosno te je sposoban dati doprinos njenoj ili njegovoj zajednici”. Mentalno zdravlje nije samo odsutnost mentalnih poremećaja, već i sposobnost uživanja u životu i postizanja vlastitih ciljeva. Mentalni poremećaji mogu različito utjecati na žene i muškarce. Neki su poremećaji češći kod žena, poput depresije, anksioznosti i poremećaja prehrane. Postoje i određeni poremećaji koji su svojstveni samo ženama. Na primjer, neke žene osjećaju simptome depresije u vrijeme hormonskih promjena, kao što su tijekom ili nakon trudnoće (perinatalna depresija), otprilike u vrijeme menstruacije (predmenstrualni disforični poremećaj) i tijekom menopauze (depresija povezana s perimenopauzom). Ova stanja mogu imati različite uzroke i simptome te mogu zahtijevati različite vrste liječenja ovisno o potrebama i preferencijama pojedinca. Neke od mogućnosti liječenja uključuju psihoterapiju, lijekove, grupe za samopomoć, podršku vršnjaka i alternativne terapije. Kad je riječ o drugim mentalnim poremećajima, poput shizofrenije i bipolarnog poremećaja, istraživanja nisu otkrila spolne razlike u stopi njihove dijagnoze.
Spol igra ključnu ulogu u objašnjavanju rizika od pojave problema povezanih s mentalnim zdravljem i ishoda liječenja. Žene imaju različite neurobiološke odgovore na stres. Nekoliko poremećaja povezanih sa stresom češće je kod žena, uključujući depresiju i anksiozne poremećaje. Nadalje, neki reproduktivni hormoni, poput estrogena i androgena, igraju ulogu reguliranja mentalnih bolesti. Globalno, depresija je dvostruko češća kod žena. Strukturalne odrednice, poput spola, značajno su povezane s nekoliko socioekonomskih odrednica, uključujući dohodak, zaposlenje i društveni položaj. Žene su izložene većoj razini siromaštva, diskriminacije i socioekonomskog nepovoljnog položaja. To rezultira višim stopama depresije i poremećaja povezanih s anksioznošću, uključujući panične poremećaje, somatoformne poremećaje i posttraumatski stresni poremećaj. Različiti mehanizmi suočavanja povezani su sa socijalizacijom djevojčica i žena. Žene imaju višestruke i ponekad suprotstavljene uloge kao majke, njegovateljice i profesionalke. Djevojčice uče da se ponašaju na način koji društvo obično smatra „ispravnim” i da kontroliraju svoj bijes, što može rezultirati rodno određenim mehanizmima suočavanja u odrasloj dobi. Globalno gledano, žene su u većoj mjeri izložene socijalnom i ekonomskom nepovoljnom položaju i imaju manju kontrolu nad svojim životom. Posljedice neželjenih ili neplaniranih trudnoća i nesuglasica u braku utječu na žene na različite društvene i ekonomske načine. Sklonost pogrešnim dijagnozama također utječe na djevojke i žene; njihovi se medicinski problemi često zanemaruju i tretiraju kao psihosomatski, ometajući pristup odgovarajućem liječenju. To ima veliki učinak na mentalno zdravlje. Budući da se medicinski problemi ne liječe na odgovarajući način, to rezultira pogoršanjem simptoma. Žene i djevojke često pokazuju samooptuživanje i sram, što negativno utječe na njihovo opće dobro. Neke su skupine žena posebno ranjive, uključujući samohrane majke, etničke manjine, starije žene i one koje žive u ruralnim područjima, doživljavaju beskućništvo ili kojima je potrebna posebna i integrirana skrb.
Komorbiditet i popratni poremećaji opisuju se kao prisutnost jednog ili više mentalnih poremećaja povezanih s uporabom droga u kombinaciji s jednim ili više mentalnih poremećaja. Ovisnost o drogama smatra se mentalnom bolešću. Upotreba supstanci i ovisnost, u kombinaciji s drugim čimbenicima, mogu učiniti mozak ranjivijim na mentalne bolesti. Neke studije tvrde da bi visoku razinu mentalnog stresa mogli uzrokovati osuđujući i stigmatizirajući diskursi koji okružuju upotrebu supstanci kod žena, a temelje se na ideji da žene koje koriste droge i alkohol idu protiv rodno uvjetovanih društvenih očekivanja.
Prema definiciji DSM-5 (Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje) depresivni poremećaji imaju zajedničku značajku koja je „prisutnost tužnog, praznog ili razdražljivog raspoloženja, praćenog somatskim i kognitivnim promjenama koje značajno utječu na sposobnost pojedinca da funkcionira“ (APA, 2013). Depresija može biti povezana s različitim fizičkim zdravstvenim problemima, poput kroničnog umora ili s menstrualnim ciklusom. Zbog interakcije bioloških i psihosocijalnih čimbenika rizika, depresija je globalno raširena među ženama koje koriste droge. Neka su istraživanja otkrila da su pojačani simptomi depresije povezani s uporabom metamfetamina. Depresija može imati početnu ulogu u korištenju droga, ali se također može pojaviti kao posljedica ili se razvijati zasebno ili istovremeno.
Anksiozni poremećaji uključuju poremećaje koji dijele „značajke pretjeranog straha i tjeskobe i s tim povezane poremećaje ponašanja“ (APA, 2013). Anksiozni poremećaji i depresija su povezani, a mnoge studije usmjerene na žene koje koriste droge dale su slične rezultate. Oni kojima je dijagnosticiran anksiozni poremećaj imaju visoku prevalenciju zlouporabe tvari i poremećaja ovisnosti. Žene koje koriste opijate i kokain također pokazuju veću prevalenciju simptoma anksioznosti i anksioznih poremećaja u usporedbi s muškarcima.
Kod poremećaja povezanih s traumom i stresom osoba je doživjela, svjedočila ili se suočila s događajem koji su uključivali stvarnu ili prijeteću smrtnu opasnost ili tešku ozljedu, odnosno prijetnju fizičkom integritetu sebe i drugih. Mnoge žene koje koriste droge prijavljuju traumatične i stresne događaje kao što su seksualni i fizički napadi, zlostavljanje u djetinjstvu te nasilje od strane intimnog partnera. Tipični simptomi poremećaja povezanih s traumom i stresom, kao što su nesanica ili nametnuta sjećanja ili povratna sjećanja, liječe se lijekovima za smirenje. Stoga je uobičajeno samoliječenje raznim supstancama. Drugi mogu koristiti alkohol za borbu protiv niskog samopoštovanja ili povećanje svoje društvenosti.
Ako ste zabrinuti za svoje ili tuđe mentalno zdravlje, važno je što prije potražiti pomoć. Možete razgovarati s pružateljem zdravstvenih usluga, savjetnikom, prijateljem ili članom obitelji.
Zapamtite da niste sami i da postoji nada za oporavak. Mentalno zdravlje žena je važno za sve.
Napisala: Petra Šokman
