Stigmatizacija i autostigmatizacija žena ovisnica

Muškarci i žene ovisnici nisu u istom položaju u društvu. U odnosu na žene društvo je sklonije višim razinama osude i stigmatizacije nego što je to u odnosu na muškarce s problemom ovisnosti.

Korištenje alkohola i droga nije kompatibilno  sa socijalno raširenim pojmom ženstvenosti koji se zasniva na ulogama majke i osobe koja skrbi o obitelji. Ova idealizirana predodžba ženstvenosti donekle ima zaštitnu ulogu u odnosu na konzumaciju psihoaktivnih tvari kod žene (strah od stigme regulira konzumaciju), ali uvelike otežava uvjete žena kod kojih je ovisnost već nastupila. Žena ovisnica u očima društva je dvostruko devijantna, kako u kršenju socijalnih konvencija i zakona (kad su u pitanju ilegalne supstance), tako i u kršenju društvenih pravila. Korištenje droga otvara i sumnju na seksualni promiskuitet, prostituciju i kompetencije žene kao majke i supruge.

Žena ovisnica je i dvostruko stigmatizirana, te u većoj mjeri marginalizirana u društvu radi neispunjavanja očekivanja društva u odnosu na njezine ženske socijalne uloge. U samom početku ovisnosti kod žena stvaraju se začarani krugovi etiketiranja sa posljedičnim samoispunjavajućim proročanstvima, što utječe na ideju o sebi kao osobi nesposobnoj ispuniti svoje društvene uloge.

Stigmatizacija je psihološki mehanizam u kojem društvo osobu radi neke njene stvarne ili pretpostavljene karakteristike obezvrjeđuje. Auto-stigmatizacija ili samo-stigmatizacija je proces samo-obezvrjeđivanja koji osoba prakticira tako da učini vlastitim mišljenje koje društvo ima u odnosu na nju (Tatjana, Dusan &Evite,2016.*).

Osjećaj krivnje, sram, nisko samopoštovanje i niska samoefikasnost visoko su povezani sa samostigmatizacijom (Picco et al.2017. *). Što se više povećava osjećaj srama, to je veća ranjivost osobe i sklonost prema upražnjavanju ovisničkih ponašanja, osobito zlouporabe droga  (Rahim & Patton, 2014.*).

___________________________________________________

 *prema https://www.stateofmind.it/2021/09/tossicodipendenza-stigma-vergogna/

Jedno recentnije područje istraživanja pokazuje kako obrazovanje i povećanje svjesnosti mogu biti upotrijebljeni u smanjenju stigmatizacije i srama povezanih sa ovisnostima. Za osobe s problemima ovisnosti važno je prepoznati da je zlouporaba droga bolest, a ne osobni neuspjeh i da se kao takva može liječiti. Ovakav način razmišljanja od krucijalne je važnosti jer omogućuje pristup tretmanima dok strah od stigmatizacije predstavlja barijeru u traženju pomoći i podrške (Luoma et al.,2016.)

Psihoedukacija ili psihoedukacija u kombinaciji s kognitivnim restrukturiranjem pokazale su se najuspješnijim u reduciranju samostigmatizacije. Do sada razvijene strategije intervencije razlikuju se među sobom prema tome na što stavljaju naglasak (dijeljenje osobnih iskustava i istraživanje različitih ponašajnih strategija ili intervencije koje educiraju osobe s problemima ovisnosti u prihvaćanju poremećaja, redukciji samostigmatizirajućih ponašanja ili u jednom recentnijem, medicinskom pristupu, edukacija o vlastitim simptomima, upravljanju krizom, stresom, vlastitim asertivnim sposobnostima (Mittal et al.,2014**).

Smanjenje interioriziranog srama kroz primjenu psihoedukacije u kombinaciji s kognitivnim restrukturiranjem potvrđeno je u jednom recentnijem istraživanju na 30 ispitanica. Ispitanice su educirane o samom problemu zlouporabe droga, samostigmatizaciji i sramu kao poticajima za ovisničko ponašanje, vrstama stigmatizacije i strategijama za smanjenje stigme. Kognitivno restrukturiranje pomoglo je ispitanicama da nauče modificirati automatske negativne misli i zamijeniti ih adaptivnima, kao što je  na primjer razlika između “sad osjećam sram” i “moram se sebe sramiti”(prema https://www.stateofmind.it/2021/09/tossicodipendenza-stigma-vergogna/).

O osobitostima ovisnosti o psihoaktivnim tvarima kod žena danas postoje brojna istraživanja i opsežna stručna literatura, te je sve veći broj terapijskih intervencija namijenjenih ženama koje se temelje na ovim saznanjima i uvažavaju  specifične potrebe žena u tretmanima ovisnosti.

Prevela i obradila: Sanja Filipović, dipl.psih.,prof.

Podijeli ovaj post

Vezani članci