Droge i glazba se pojavljuju u zajedničkom kontekstu već više od 60 godina. Bilo to u smislu da glazbenici koriste drogu ili u smislu da se pojavljuje i promovira u pjesmama i spotovima. Poznato je već neko vrijeme da glazbenici koriste droge kako bi se nosili sa slavom, osobnim problemima, kako bi dobili inspiraciju i potaknuli kreativnost ili kako bi se jednostavno zabavili. Naravno, droge ne rješavaju te probleme niti potiču kreativnost već samo pogoršavaju situaciju. Grupa s Instituta za psihologiju Sveučilišta Leiden u Nizozemskoj ispitivala je učinke kanabisa na divergentno (kreativno) razmišljanje kako bi mogli objektivno izmjeriti učinak droge na kreativnost. Nalazi pokazuju da kanabis s niskom potentnošću nema nikakav utjecaj na kreativnost, dok jako potentan kanabis zapravo šteti divergentnom razmišljanju. Istraživanje s Instituta znanosti i tehnologije Okinawa u Okinawi, Japan, proučavalo je utjecaj LSD-a na kreativnost koristeći funkcionalne tehnike oslikavanja mozga. Istraživanje je pokazalo da percepcije uzrokovane moždanom aktivnošću, koju uzrokuje LSD, mogu biti nove, ali sposobnost primjene novih osjetilnih percepcija za stvaranje nečeg originalnog je oslabljena.
Na našim prostorima možda nije toliko javno tko konzumira drogu od glazbenika, no uobičajeno je da pjesme od trenutno trendi izvođača ne izostave spominjanje droga, alkohola ili novca. Na svjetskoj glazbenoj sceni ovisnost glazbenika često postaje javna informacija. Neki su uspjeli pobijediti ovisnost, ali je mnogo glazbenika koje se smatralo vrhunskim umjetnicima i koji su postigli velike uspjehe izgubljeno zbog predoziranja. Neki od njih su Kurt Cobain (Nirvana), Michael Jackson, Whitney Houston i dosta nedavno Mac Miller. Lista je duga i nastavlja se. Od 1960. do 2019. je preko 100 glazbenika preminulo od predoziranja nekom vrstom droge, kao što su kokain, fentanil, heroin ili miješanjem alkohola s tabletama.
Demi Lovato je osoba koja je uspjela oporaviti se od ovisnosti. Lovato se borila sa zlouporabom droga od 2010. godine. Često je bila u rehabilitacijskim centrima, a kad nije, vraćala se uzimanju droga. Pjevačica je proslavila šest godina trijeznosti u ožujku 2018. Nažalost, predozirala se u srpnju 2018. što je bila vijest u različitim medijima po svijetu. Lovato je snimila dokumentarac o svojoj borbi protiv ovisnosti koji je izašao 2021. Godine. U dokumentarcu opisuje kako je koristila metamfetamin, marihuanu, MDMA (molly/ecstasy), kokain i oksikodon. Znala je koristiti i heroin o kojem je postala fizički ovisna. U dokumentarcu također opisuje tu noć kada se predozirala nakon 6 godina trijeznosti. Mislila je da koristi heroin, no to je zapravo bio fentanil. Fentanil je opioid koji je 50 do 100 puta jači od morfina. Često zna biti skriven i umješan u druge droge u formi tableta ili praha, a nemoguće ga je primijetiti (nema miris, okus). Predoziranje je Demi Lovato dovelo do tri moždana i srčanog udara, što je rezultiralo oštećenjem mozga i vida.
Količina spominjanja droga u glazbi dramatično se povećala u posljednjih nekoliko desetljeća s porastom popularnosti rap, hip-hop, trap i drill glazbe. Istraživanja pokazuju da je do porasta došlo između 1980-ih i 1990-ih. Što je dovelo do porasta spominjanja droga u glazbi? Bilo bi teško objasniti ovaj trend bez razmatranja utjecaja epidemije cracka (oblik kokaina) iz Latinske Amerike koja je zahvatila siromašnije četvrti većih američkih gradova tijekom 1980-ih. Okruženje u kojem su živjeli mnogi rap izvođači bilo je pogođeno epidemijom cracka, a to se odrazilo i na njihove tekstove u pjesmama. Notorious B.I.G. jedan je od izvođača koji je bio zahvaćen ovom epidemijom te je bio i diler. U jednoj od njegovih pjesama, “Ten Crack Commandments”, govori o tome koja se pravila moraju pratiti kada si upleten u dilanje ilegalnih droga.
U pjesmi “Things Done Changed” govori o tome kako je bilo odrasti u siromašnom okruženju gdje je jedini način za zaraditi bio prodaja droga:
“If I wasn’t in the rap game
I’d probably have a ki, knee-deep in the crack game
Because the streets is a short stop
Either you’re slingin’ crack rock or you got a wicked jump shot
S***, it’s hard being young from the slums.”
I na našim prostorima postoji trend spominjanja droga, alkohola, novca, seksualnih odnosa i nasilja, najviše u turbofolk glazbi, odnosno “cajkama”. Od droga se najviše spominje marihuana, kokain i MDMA, najvjerojatnije zato što su te droge najčešće korištene. Rasta, srpski reper i pjevač, otvoreno u svojim pjesmama govori o marihuani. Krajem 2020. godine uhićen je zbog posjedovanja 800 grama tog narkotika, jer su vlasti pretpostavile da se bavi dilanjem. Nakon incidenta je nastavio biti otvoren o tome, a pridružili su mu se i mnogi drugi. Ovdje moramo uzeti u obzir da njegovu demografiju čine mladi od 14 do 24 godine te ga većina gleda kao uzor, što može loše utjecati na odnos mladih prema drogama te na njihova buduća ponašanja. Prema istraživanju na Kalifornijskom sveučilištu u Berkeleyu pod naslovom Glazba, uporaba droga i agresija, uporaba tvari i agresivno ponašanje mladih ljudi mogu biti povezani s njihovom čestom izloženošću glazbi koja sadrži reference na uporabu tvari i nasilje. Također, postoji mogućnost da su uporaba supstanci, agresija i preferiranje glazbe neovisni su konstrukti, ali dijele zajedničke “treće faktore” (npr. socijalne faktore tj. okruženje).
